Troglav

Home / / Troglav

Troglav je planinski masiv iznad Livanjskog polja, koji povezuje Dinaru sa Kamešnicom. Veliki Troglav, kao najviši vrh, nalazi se na visini od 1913 mnv. Troglav je dužinom i prostranstvom znatno veći od Dinare (dužina mu je 30 km). Od Dinare ga razdvaja Privija (1230 mnv) iznad Uništa, a od Kamešnice prevoj Vaganj (1173 m) sa starim putem Livno-Sinj.

Do planine se može doći iz pravca Livanjskog polja, kroz koje prolazi magistralni put Livno-Bosansko Grahovo. U planinu vode makadamski putevi iz pravca sela Gubin i Gornji Kazanci.

Troglav je bezvodna krečnjačka planina, čiji je pravac pružanja sjeverozapad-jugoistok i predstavlja tipični dinarski karst. Vrijeme na Troglavu je podležno naglim i nepredviđenim promjenama zbog sukobljavanja mediteranske i kontinentalne klime.

Na strmoj istočnoj strani nalazi se pojas planinske šume bukve, jele i smreke, a iznad nje širok pojas klekovine sa vegetacijom stijena i točila. Na Troglavu se pored runolista može naći i gorska metvica, gorski pelin, alpski lišajevi, majčina dušica, kadulja, encijan itd. Od životinja, u istočnom dijelu planine, mogu se sresti vukovi, lisice, divlje svinje i medvjed. Na vrhu planine dominira golet, pa životinjski svijet nije tako bogat kao u istočnom dijelu.

Zanimljivosti

Postanak imena Troglav neki pokušavaju dovesti u vezu sa njegovim oblikom, dok drugi u njemu vide trag predhrišćanskih vjerovanja i staroslovenske mitologije (Triglav, bog podzemlja).

Planina je prirodna granica između Dalmacije i Bosne, ali kako na visoravni nema grebena, administrativna granica se uglavnom drži granice pasišta. Budući da su Dalmatinci bili više orijentisani na planinsko stočarstvo od Bosanaca, koristili su veći dio planine. Pravo ispaše bio je predmet dugotrajnih sporova koji su završili tek sporazumom iz 1730. godine. Tada je, na osnovu terenskog obilaska tursko-mljetačke granične komisije, sprovedeno definitivno razgraničenje (linea Mocenigo, Močenigova linija). Veći i niži dio pripao je Dalmaciji, a manji i viši dio Bosni. Od tada, Močenigova linija nije mijenjana pa i danas predstavlja granicu između dvije države.

Izvori

  1. Željko Poljak (2001): Hrvatske planine, Zagreb.

Tekst napisao

Marko Ivanišević

Fotografije

Boris Čikić

Neophodna oprema

Related Projects