Vranica

Home / / Vranica

Vranica je najviša planina u srednjoj Bosni i nalazi se između gradova Gornji Vakuf/Uskoplje na zapadu i Fojnice na istoku. Planina se prostire na površini od oko 100 km2. Najviši vrh zove se Nadkrstač i nalazi se na visini od 2112 mnv. Vranica se nalazi na razvođu sliva rijeke Vrbas i sliva rijeke Bosne. Do planine najlakše je doći magistralnim putem koji povezuje Bugojno – Gornji Vakuf/Uskoplje – Prozor/Ramu. Na samu planinu vodi mnoštvo makadamskih puteva iz svih smjerova, a najznačajniji je put čija trasa prelazi preko cijele planine i povezuje Gornji Vakuf/Uskoplje sa Prokoškim jezerom.

U geološkom pogledu, Vranica spada u srednjobosanske škriljaste planine. Vranica je najpoznatija rudna planina u Bosni i Hercegovini. Još u doba Rimljana, ovdje su se kopale rude olova, srebra, žive i zlata. Planina je vrlo bogata i vodnim resursima te se može vidjeti dosta izvora (izvor rijeke Vrbas, Kozičke rijeke, Sikirskog potoka), mnoštva slapova (Ždrimački slap, Kozički slap) i mnogo različitih pećina i jama. Najkarakterističnija tačka ove planine je Prokoško jezero, ledničko jezero zapanjujuće Ijepote, puno pastrmke i rijetkog vodenog guštera tritona, jedinstvenog za ovo područje.

Sa svih strana ove planine do visine 1000 mnv smenjuje se poljoprivredno zemljište sa šumskim a iznad 1000-1600 mnv prostiru se zimzelene i manjim dijelom listopadne šume. Na visinama iznad 1600 m prostiru se bujni i pitomi pašnjaci. Na planini se mogu naći endemske biljke vraničko zvonce, bosanska zvončika i vranički virak a može se naći i alpska ruža. Planina je poznata i po biljci brusnica, koja se u ovdje javlja u izobilju. Od divljači se najčešće mogu sresti srne, vukovi i divlje svinje. Od ptica su interesantni suri orlovi.

Izvori

  1. Željko Poljak (2001): Hrvatske planine, Zagreb.

Tekst napisao

Marko Ivanišević

Fotografije

Boris Čikić

Neophodna oprema

Related Projects