Zelengora

Home / / Zelengora

Zelengora je planina koja se nalazi u jugoistočnom dijelu naše zemlje i sastavni je dio Nacionalnog parka Sutjeska. Pruža se pravcem sjeveroistok-jugozapad. Dužina planinskog bila iznosi oko 32 km, a površina kompleksa oko 150 km2.

Zelengora na sjeveru graniči sa jelečkim planinama Husadom i Radomišljom, sa sjeverozapada Zagorjem, Vučjim brdima i Obljem, sa zapada, jugozapada i juga rijekom Neretvom, Gredeljom, ušćem Jabušnice, sa jugoistoka i istoka kanjonom Sutjeske, rijekom Sutjeskom, planinom Volujak i Maglić, sa sjeveroistoka Malušom planinom i Rudom planinom.

U užem smislu Zelengoru predstavlja prostrana visoravan oivičena Vučijim brdima i visovima Bregoč (2014 mnv), Velika Košuta (1872 mnv), Planik (1796 mnv), Rađevine (1202 mnv), Uglješin vrh (1859 mnv), Bušljina glava (1689 mnv), Orlovac (1962 mnv), Videž (1864 mnv), Stog (1821 mnv), Drhtar (1970 mnv), Todor (1949 mnv), Jagorije (1778 mnv) i Munjac (1895 mnv). U okviru navedenog područja nalazi se devet glacijalnih jezera: Kotlaničko, Štirinsko, Gornje Bare, Donje Bare, Crno jezero, Bijelo jezero, Orlovačko jezero, Borilovačko jezero i Kladopoljsko jezero.

Do planine se može doći magistralnim putevima iz više pravaca: Foča-Tjentište, Mostar-Gacko-Čemerno-Tjentiše, Trebinje-Bileća-Čemerno-Tjentište. Na samu planinu vodi nekoliko makadamskih puteva koji dolaze iz pravca sjeveroistoka, istoka i jugoistoka.

Bogatstvo formi reljefa, uglavnom površinskih, na relativno malom prostoru posljedica je složene geološke građe, gdje dominiraju debele serije trijaskih i jurskih krečnjaka koji leže na paleozojskim i verfenskim škriljcima. Od oblika reljefa posebno se izdvaja visoravan sa kanjonskim dolinama Hrčavke, Jabušnice i Sutjeske. Sem njih, zastupljeni su planinski grebeni, zupčasti vrhovi, okomite litice, cirkovi, morenski bedemi, bunaraste vrtače, škrape itd.
Ispod slojeva krečnjaka nalaze se vododržive naslage škriljaca, što se odrazilo na hidrološke prilike područja.

Bogatstvo vodnim resursima ogleda se u postojanju 9 jezera i mnoštvu izvora. Zelengora je sva isprepletena potočićima i potocima. Važniji su: Džafer potok (ispod Borilovca), Jelen potok (ispod Urdenskih Stijena), Govza, Otiješa potok, Živi potok, Vrbnica, Bukovica, Treskavac, Hrčava, Kolač, Jabučnica, Ulovi i Klobučarica. Sa juga Zelengore utiču u Neretvu (zapravo sačinjavaju Neretvu): Strugotić potok, Bistrica, Šumić, Dučić, Igaštica, pa dalje kao pritoke Neretve: Pridvoričko vrelo, Grebenac potok, Tumiški potok, Klistica, Jezerca potok i mnogi drugi.

Klima Zelengore uslovljena je uticajima mediteranske i kontinentalne klime. Dobro su izražena dva godišnja doba, ljeto i zima. Proljeće i jesen traju kratko i imaju prelazna obilježja. Sukobljavanje vazdušnih masa različitih fizičkih svojstava iznad masiva Zelengore izaziva česte promjene vremena, što u svim godišnjim dobima dovodi do izlučivanja kišnih i snježnih padavina. Srednja januarska temperatura vazduha je -2°C u podnožju i -8°C u najvišim dijelovima planine. Srednja julska temperatura u podnožju planine iznosi 14°C, a u višim dijelovima 8°C. Snježne padavine u prostoru Zelengore, naročito iznad 1000 m.n.v. su obilne i zadržavaju se u pojedinim depresijama i do kasno u ljeto. Period bez snijega je veoma kratak, uglavnom jun, jul, avgust i prva polovina septembra.

Zelengora obiluje velikim brojem tzv. vaskularnih biljaka (preko dvije hiljade), mnoštvom zaštićenih i endemičnih vrsta, velikim brojem jestivih gljiva i dr. Na prostranim pašnjacima može se naći: encijan, zvončica, arnika, arhis (salepa), margarita, maćuhica, čemerika, kadulja, pelin i mnoge druge. Izletnicima i planinarima su posebno zanimljive borovnice. Između pašnjaka su kompleksi visokih šuma, počev od zajednica bukve i javora do jele, omorike i bijelog bora. Na oštrim stijenama Husad planine i mjestu Sokoline nalazimo i Pančićevu omoriku.

U okviru životinjskog svijeta zastupljene su skoro sve vrste dinarskog planinskog područja: divokoza, medvjed, divlja svinja, vuk, lisica, jazavac, kuna bjelica, kuna zlatica, vidra. Specifičnost predstavlja veliki broj različitih vrsta ptica (preko 150) od kojih se izdvajaju: orlovi krstaši, suri orao, golovrati sup, jastreb, sova ušara, sova buljina, tetrijeb veliki, lještarka, golub grivnjaš itd.

Izvori

  1. Obren Gnjato, Milomir Lojović (2009): Prirodnogeografske vrijednosti Zelengore kao potencijal za razvoj eko i avanturističkog turizma, Globus, Srpsko geografsko društvo, Beograd
  2. Jovo Popović (1935): Kroz planine Bosne i Hercegovine, Sarajevo
  3. Muhamed Gafić, Šemsudin Džeko (2008): Maglić, Volujak i Zelengora, Sarajevo

Tekst napisao

Marko Ivanišević

Fotografije

Boris Čikić

Neophodna oprema

Related Projects